Rezervacija karata

Radnim danima od 10 do 14h,
u Gradskom pozorištu,
ulica Bokeška br. 2,
tel: 020-665-087, 665-085,
i u KIC-u “Budo Tomović”
tel: +382/20-664-237




Pokrovitelj sezone:

Crnogorski Telekom


Prijatelji Pozorišta:

Čelebiċ Kompanija

Erste Banka

Pink M

 

 

 

Inicijativom Vasilija Ivanoviča Šćućkina, pozorišnog reditelja i utemeljivača mnogih pozorišta u Crnoj Gori, 1951. godine je u Titogradu osnovano Pionirsko pozorište. Pripreme za početak rada novog pozorišta su vršene u prostorijama bioskopa "Kultura". 12. januara je održana prva premijera, "Crvenkapa", u režiji Mirka Sirnića.
 
Od tada, ova pozorišna kuća kontinuirano radi sve do današnjih dana. 1959.godine Pionirsko pozorište se integrisalo sa Dječijom bibliotekom u Pionirski kulturni centar, a 1994.g. pozorište se osamostaljuje i dobija novo ime, Dječije pozorište. Dobijanjem Večernje scene - pored Dramske scene za djecu, Lutkarske scene za djecu, a 70,- tih i 80,-tih i Dječije scene - ovo pozorište započinje proces transformacije u Gradsko pozorište.
 
Tokom pet decenija rada, ovo pozorište je izvelo 210 premijera u kojima je igralo preko 400 glumaca različitog profila. Brojni su i ostali saradnici, pozorišni radnici iz zemlje i inostranstva. Ono što je ostalo isto tokom svih 50 godina rada jesu uslovi u kojima je pozorište egzistiralo. Na početku se igralo u sali Gimnazije "Slobodan Škerović", a kasnije, u zgradi Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" i u salama Doma omladine (danas KIC "Budo Tomović").
 
Dugi niz decenija, ovo pozorište je bilo jedino profesionalno pozorište za djecu u Crnoj Gori. Njegujući dramske tekstove i pisce iz domaće i svetske baštine, pozorište je lagano stasavalo u pozorišnu kuću jasnog profila i sugestivne scenske izražajnosti. Različiti pozorišni rukopisi umjetnika saradnika uobličili su specifičnu scensku maštovitost ovog pozorišta, tako da je bogatstvo igre bio onaj znak na kome su se vaspitavale gen­eracije djece u Crnoj Gori.
 
Brojne su nagrade koje su pratile ovaj rad. Jugoslovenski festival djeteta u Šibeniku, Bijenale jugoslovenskog lutkarstva za djecu u Bugojnu, Jugoslovenski festival pozorišta za djecu u Kotoru, Sterijino pozorje - samo su neki festivali na kojima je ovo pozorište bilo nagradjivano.
 
Danas, ova pozorišna kuća nastoji da, pored njegovanja postignutog, udje i u oblasti koje pozorišna tradicija svijeta uve­liko poznaje. Svijest o tome da, upravo na ovom pozorištu, leži odgovornost za uobličavanje pozorišnog, pa dakle i duhovnog, profila generacija mladih Crne Gore, nameće pred pozorišne radnike ove kuće stalnu potrebu - doći do predstava koje će svojom umjetničkom snagom, slojevitošću i imaginacijom biti trajno utisnute u svaki novi naraštaj ove sredine.